Najpoznatije pijace u Beogradu

Pijace u Beogradu su predmet interesovanja mnogih turista, jer predstavljaju kultna, tradicionalna mesta sa zanimljivom istorijom, i naravno, uvek bogatom ponudom svežeg voća i povrća. Malo je onih koji su čuli za Beograd, a da se nisu zapitali ko je Cvetko po kome Cvetkova pijaca nosi ime, i odakle reč đeram u svom tradicionalnom značenju u nazivu jedne beogradske pijace.

U narednim redovima su predstavljene najpoznatije pijace u Beogradu, koje za Beograđane imaju daleko veću važnost od običnih pijaca jer uz njih odrastaju generacije. Svaka od njih predstavlja i svojevrsni orjentir za one koji nešto traže, pa ne treba da vas iznenadi ako vas prolaznici na beogradskim ulicama upute na određenu lokaciju “desno od Cvetka” ili “odmah iza Kalenića”.

Pijacna tezga sa vocem i povrcem

Cvetkova pijaca (Pijaca Zvezdara)

Teško je opisivati pijace u Beogradu, a ne pomenuti čuvenu Pijacu Zvezdaru. Iako je jedna od najpoznatijih gradskih pijaca i beogradskih atrakcija, ona nije čuvena po svom zvaničnom nazivu, već po jednom Cvetku čije se ime neraskidivo saživelo sa ovim šarenim, mirisnim kompleksom u Bulevaru Kralja Aleksandra.

Današnja Cvetkova pijaca je izgrađena pre Drugog svetskog rata, a nekada je bila sinonim za najkvalitetniji sir, vino i rakiju koji su pristizali iz svih krajeva Srbije. Danas na njoj preovladavaju ponude prodavaca iz Vinče, Grocke, Umčara i drugih mesta smederevskog kraja koje nudi izuzetno sočno i ukusno voće.

Upoznajte Cvetka Jovanovića

Cvetko Jovanović je ostavio neizbrisiv trag na pijacu koju ljudi danas prepoznaju po njegovom imenu. Reč je o preduzetniku makedonskog porekla, koji je rođen još šezdesetih godina devetnaestog veka, a po dolasku u Beograd je otvorio piljaru nedaleko od Pravnog fakulteta. Kako je posao tekao prilično dobro, Cvetko je otvorio i kafanu koja je upamćena kao Cvetkova mehana.

Cvetko je imao vrlo istančan osećaj za posao, pa je svoju piljaru konstantno širio i unapređivao, a bio je i veliki dobrotvorac koji je dao doprinos izgradnji crkava, hramova, škola i bolnica. Zahvaljujući svom bogatstvu izašao je u susret i Društvu za podizanje hrama Svetog Save, a jedna beogradska ulica je čak nosila ime po njemu. Deceniju nakon što je preminuo 1938. godine, Cvetkova imovina je nacionalizovana, pijaca je preimenovana u Zvezdara, a ulica i kafana su takođe dobila nova imena.

Ipak, pijaca je ostala široko poznata upravo po Cvetku, a svi koji prođu zvezdarskom ulicom Slobodanke Danke Savić znaju da je reč o nekadašnjoj Cvetkovoj ulici. Čini se da Cvetkove zasluge ipak neće biti zaboravljene još dugi niz godina, barem ako je suditi po Beograđanima koji čvrsto brane ovu tradicionalnu simboliku omiljene beogradske pijace.

Smederevski Đeram pijaca

Smederevski Đeram, Stari Đeram ili prosto Đeram – ovu pijacu smeštenu nedaleko od Cvetkove, možete nazvati bilo kojim od navedenih imena tako da svako odlično razume o kojoj je pijaci reč. U pitanju je stari, predratni kompleks koji spada u najuređenije beogradske pijace, sa najširom ponudom robe. Pijaca je nekada bila popločana kaldrmom, koju su prekrivale drvene tezge seljaka pristiglih iz nekada udaljenih delova grada – Mirijeva, Karaburme, Velikog sela i drugih krajeva.

Đeram pijaca je najdraža onima koji su odrasli na Zvezdari, jer je predstavljala vrlo važnu tačku u životima zvezdarskih porodica koje su se ovde snabdevale svim potrepštinama za dom, što je i danas slučaj. Ono po čemu je Đeram pijaca posebna, jeste solidarnost prodavaca koji će vas rado uputiti na tuđu tezgu sa celerom ili renom, ukoliko njihova ne može da ponudi ove proizvode.

Voce i povrce na pijaci

Đeram pijaca – mesto zdravih, sočnih i svežih namirnica

Boje i mirisi koji preovladavaju na Đermu su glavni faktori zbog kojih deca obožavaju subotnje posete Đermu, sa majkama ili bakama koje tačno znaju koja tezga će im ponuditi najbolje povrće, a kojoj treba da se obrate za voće.

Pijaca liči na veliki lavirint koji njeni redovni posetioci odlično poznaju, a i onim koji se izgube u njemu izuzetno prija to što se na svakom koraku nalazi nešto sveže, zdravo i šareno, pa do izlaza uvek dođu sa hrpom punih kesa u rukama. Đeram pijaca, pored voća i povrća, nudi i široku lepezu začina, biljaka, ribe, mesa, pa čak i odeće i obuće, zahvaljujući čemu izlazi u susret gotovo svim potrebama jednog domaćinstva.

Kako je Đeram pijaca dobila ime?

Nije potpuno jasno kako je Đeram pijaca dobila ime, budući da se na njenom području nikada nije nalazio bunar koji je prva asocijacija na reč đeram. Najveći broj starih beogradskih priča upućuje na nekadašnje carinske troškove, koje su prodavci pristigli u Beograd morali da plaćaju na ulasku na pijacu. Zbog rampi koje su se tom prilikom podizale i spuštale, i tako asocirale na mehanizam pomoću koga se vadi voda iz bunara (đeram), pijaca je prozvana Đeram pijaca, i tako je ostala zapamćena do danas.

Bajlonijeva pijaca Beograd (Skadarlija)

Bajlonijeva pijaca je još jedan zdravi beogradski kutak sa zanimljivom istorijom koju njenu prodavci i danas prepričavaju. Pijaca je ušuškana u srcu starog Beograda, između ulica Džordža Vašingtona, Skadarske i Drinčićeve ulice, a prepoznatljiva je po boemskoj četvrti Skadarlija, čije ime zvanično nosi od završetka Drugog svetskog rata.

Ignjat Bajloni – čovek koga Beograd ne želi da zaboravi

Pijaca datira iz međuratnog perioda, kada je nezvanično nosila ime po uglednom preduzetniku Ignjatu Bajloniju. Preduzetnik poreklom iz Habzburške monarhije dolazi u Beograd pedesetih godina devetnaestog veka, i počinje da se bavi kožarstvom i ugostiteljstvom, da bi upravo u Skadarliji otvorio pivaru koja je presudno uticala na razvoj karijere i ugleda porodice Bajloni.

Pivara je proizvodila ogromne količine kvalitetnog piva koje je više puta nagrađeno na međunarodnim izložbama, a najveću slavu je doživela nakon smrti Ignjata Bajlonija, kada je posao ostao u rukama njegovih sinova.

Godinama kasnije, između dva svetska rata, osniva se velika pijaca nedaleko od pivare, a kako je čitav ovaj kraj bio najpoznatiji upravo po Bajlonijevoj pivari, pijaca počinje da nosi upravo njegovo ime. Kao i u slučaju Cvetkove pijace, završetak Drugog svetskog rata donosi u Srbiju mnoge promene, pa pijaca biva preimenovana u Skadarlija, iako je taj naziv i dan-danas ostao u senci uglednog Ignjata Bajlonija i njegovih sinova.

Pijaca Zeleni Venac – najstarija beogradska pijaca

Pijaca Zeleni Venac važi za najstariju pijacu na Balkanu, zbog čega uživa poseban autoritet kada je reč o ostacima starog beogradskog duha. Prema istorijskim podacima, još polovinom devetnaestog veka se na ovom području nalazio pazar, a na istom mestu je 1918. godine održana prva Skupština piljara Srbije.

Jednu deceniju kasnije, Zeleni Venac postaje prepoznatljiv po najmodernijoj pijaci u regionu prema tadašnjim standardima. Dobra organizacija, moderne tezge i široka ponuda robe su zaslužne zbog nadimka “kraljica pijaca” koji su joj Beograđani dodelili. I danas se izdvaja među pijacama kao vrlo pregledna, moderna i opremljena pijaca, koja je čak i nakon svih obnova zadržala svoj autentičan duh. Pijaca Zeleni Venac je lako prepoznatljiva po šarenoj kupoli, a zbog ove i svih drugih karakteristika, stavljena je pod zaštitu države kao važan kulturni spomenik.

Pijaca Blok 44

Ukoliko se prilikom posete Beogradu smestite na Novom Beogradu, nećete ostati uskraćeni za najsvežije namirnice samo zato što se većina pijaca nalazi u starom delu grada. Pijaca Blok 44 je omiljena pijaca Novobeograđana, smeštena u istoimenom bloku, u kome uvek možete sresti ljude koji žure kući sa prepunim kesama voća i povrća kupljenog na ovoj pijaci.

U okviru pijace se nalazi savremena mlečna hala koja nudi širok izbor proizvoda, a pijacu odlikuju i izuzetno kvalitetne smederevske jabuke koje su nezvanično njena najbolja roba. Tu je i ponuda organske hrane, pa pijaca Blok 44 definitivno može da pruži svakome ponešto.

Pijaca Kalenić

Čuvena pijaca Kalenić je smeštena u srcu Vračara, na uglu ulica Njegoševa i Maksima Gorkog. Izgrađena je 1926. godine, a ime je dobila po beogradskom uglednom dobrotvoru Vlajku Kaleniću. Pijaca nudi najlepše voće i povrće, mlečne proizvode, začine i biljke, a redovno je odredište stanovnika Vračara koji se rado snabdevaju upravo na ovoj pijaci. Spada u najuglednije beogradske pijace, a ukoliko se prilikom boravka u Beogradu smestite na Vračaru, verovatno ćete imati priliku da otkrijete i zašto je Beograđani toliko vole i cene.

Beogradske pijace čuvaju uspomene na ugledne ljude koji su srpskoj prestonici doprineli na mnogo načina. Neke od njih imaju simbolične nazive, dok se druge izdvajaju po nešto obimnijoj ponudi različite robe. Sve ovo ih čini specifičnim znamenitostima Beograda, koje bi trebalo da posetite ukoliko odsedate u ovom gradu, jer je to verovatno najbolji način da upoznate stari duh Beograda i zavirite u njegovu istoriju koja čuva slavna imena i tradicionalne “brendove” kao svoj zaštitini znak.